Zgrada u kojoj je smješten muzej kroz historiju je imala različite namjene. Prvobitno je u osmanskom periodu bila dio hana, potom je u austrougarskom razdoblju u njoj bio smješten drvorezbarski obrt, da bi u jugoslavenskom periodu postala zgrada Vatrogasnog doma. Za potrebe muzeja zgrada je u potpunosti renovirana, a gradnju i opremanje Zavičajnog muzeja finansirali su Općina Konjic, Kraljevina Holandija, USAID i SIDA.
Stvaralački i graditeljski zanos stanovnika konjičkog kraja, koji je na ovom tlu prisutan od prethistorije do savremenog doba, rezultirao je bogatim kulturno-historijskim nasljeđem. Stanovnici konjičkog kraja su stoljećima oblikovali i stvarali predmete upotrebne i umjetničke namjene od raznih materijala, što se posebno ogleda kroz proizvode tradicionalnih zanata od kojih je dio sačuvan u svom izvornom obliku do današnjeg dana i predstavljen u etnološkoj zbirci Zavičajnog muzeja.
Pored segmenta materijalne kulture, muzej jednako njeguje i nematerijalno nasljeđe te vas tako upoznaje sa duhovnom i socijalnom kulturom naroda koji su živjeli i žive u ovom najsjevernijem dijelu Hercegovine. Eksponati etnološke zbirke prikazuju dio sačuvanog etnološkog blaga konjičkog kraja sa kraja 19. i početka 20. stoljeća.